2015. - GODINA SVETLOSTI
Page 1 of 1
2015. - GODINA SVETLOSTI
Generalna skupština Ujedinjenih nacija je na 68. sednici, održanoj 20. decembra 2013. proglasila 2015. godinu Međunarodnom Godinom Svetlosti i optičkih tehnologija. Međunarodnu Godinu svetlosti je inicirao veliki konzorcijum naučnih tela zajedno sa UNESKOM i okupiće više različitih aktera, uključujući naučna društva, obrazovne institucije, različite tehnološke platforme, neprofitne organizacije i partnere iz privatnog sektora. Saopstenje moze da se pogleda u originalu na ovom linku.
Međunarodna godina svetlosti i optičkih tehnologija je globalna inicijativa usvojena od strane Ujedinjenih nacija za podizanje svesti o tome kako optičke tehnologije promovišu održivi razvoj i predviđena rešenja za svetske izazove u energiji, obrazovanju, poljoprivredi, komunikacijama i medicini. Sa UNESKOM na čelu i predviđenim programom promovisaće se bolje javno i političko razumevanje centralne uloge svetlosti u savremenom svetu, a takođe i slaviti pažnje vredni jubileji u 2015.-od prvih proučavanja optike pre 1000 godina do optičke komunikacije koju danas koristimo u formi interneta. Internacionalna Astronomska Unija podržava tehnologiju u postizanju veće energetske efikasnosti, naročito ograničavanjem energije otpada, i smanjenje svetlosnog zagađenja, što je od ključnog značaja za očuvanje tamnog neba. Podrska IAU ce se odvijati preko Radne grupe izvrsnog odbora.
Svečano otvaranje se održalo 19. januara 2015. u sedištu UNESKA u Parizu. U Međunarodnoj godini svetlosti pažnja se fokusira na nauku o svetlosti i njene primene. Svetlost igra vitalnu ulogu u našem svakodnevnom životu i imperativ je u mnogim naučnim disciplinama u 21. veku. Omogućila je međunarodnu komunikaciju preko interneta i nastavlja da bude glavna u povezivanju kulturnih, ekonomskih i političkih aspekata globalnog društva. Međunarodna Godina Svetlosti je izuzetna prilika da međunarodni akteri i kreatori politike postanu svesni mogućnosti rešavanja problema pomoću svetlosne tehnologije kao i da se podigne globalna svest o tome.
Međunarodna godina svetlosti i optičkih tehnologija je globalna inicijativa usvojena od strane Ujedinjenih nacija za podizanje svesti o tome kako optičke tehnologije promovišu održivi razvoj i predviđena rešenja za svetske izazove u energiji, obrazovanju, poljoprivredi, komunikacijama i medicini. Sa UNESKOM na čelu i predviđenim programom promovisaće se bolje javno i političko razumevanje centralne uloge svetlosti u savremenom svetu, a takođe i slaviti pažnje vredni jubileji u 2015.-od prvih proučavanja optike pre 1000 godina do optičke komunikacije koju danas koristimo u formi interneta. Internacionalna Astronomska Unija podržava tehnologiju u postizanju veće energetske efikasnosti, naročito ograničavanjem energije otpada, i smanjenje svetlosnog zagađenja, što je od ključnog značaja za očuvanje tamnog neba. Podrska IAU ce se odvijati preko Radne grupe izvrsnog odbora.
Svečano otvaranje se održalo 19. januara 2015. u sedištu UNESKA u Parizu. U Međunarodnoj godini svetlosti pažnja se fokusira na nauku o svetlosti i njene primene. Svetlost igra vitalnu ulogu u našem svakodnevnom životu i imperativ je u mnogim naučnim disciplinama u 21. veku. Omogućila je međunarodnu komunikaciju preko interneta i nastavlja da bude glavna u povezivanju kulturnih, ekonomskih i političkih aspekata globalnog društva. Međunarodna Godina Svetlosti je izuzetna prilika da međunarodni akteri i kreatori politike postanu svesni mogućnosti rešavanja problema pomoću svetlosne tehnologije kao i da se podigne globalna svest o tome.
Last edited by Admin on Sat Feb 07, 2015 11:29 pm; edited 5 times in total
Re: 2015. - GODINA SVETLOSTI
NAUCNA DOSTIGNUCA NA POLJU SVETLOSTI
1015. IBN EL HAITAM OSNOVE MODERNE OPTIKE |
Arapski naučnik, fizičar, matematičar, astronom i filozof. Smatra se ocem moderne optike. Svoja zapažanja i otkrića koja je postigao u proučavanju svetlosti zabeležio je pre 1.000 godina u knjizi "Optika". On je značajno doprineo stvaranju teorije svetlosti, geometrijske optike i razvoju naučnih metoda. |
1815. OGISTEN ŽAN FERNEL ODREDIO TALASNU PRIRODU SVETLOSTI |
Francuski fizičar i inženjer. Bavio se teorijskim i eksperimentalnim istraživanjima prirode svetlosti. Prvi je dao matematičku definiciju talasne prirode svetlosti i konstruisao uređaj za njeno eksperimentalno dokazivanje. Posebno se bavio difrakcijom, interferencijom, polarizacijom i aberacijom svetlosti. Konstruisao je vrstu sočiva koja se zovu Frenelova sočiva. Korištena su kao zamena za ogledala u svetionicima. |
1865. DžEJMS KLARK MAKSVEL ELEKTROMAGNETNO POLJE |
Džejms Klark Maksvel, otac moderne fizike, 1865. objavio je "Teoriju dinamičkog elektromagnetnog polja" u kojoj pokazuje da su elektricitet, magnetizam i svetlost različite manifestacije istog fenomena. Ersted je otkrio da električna struja stvara magnetno polje oko provodnika. Faradej je pomoću magneta (promenom magnetnog polja) pokrenuo elektricitet u provodniku i stvorio električnu struju. Maksvel je matematičkim formulacijama predstavio ponašanje i vezu elektriciteta i magnetizma. Promena električnog polja stvara promenu magnetnog polja i obrnuto. Ova dva polja se uzajamno podstiču i tako nastaje talas ili talasno kretanje koje je on nazvao elektromagnetni talas. Svetlost je elektromagnetni talas. Vidljiva svetlost je samo mali deo celokupnog spektra elektromagnetnog zračenja. |
1905.-1915. ALBERT AJNŠTAJN SPECIJALNA I OPŠTA TEORIJA RELATIVITETA |
Dao je doprinos u razumevanju svetlosti u prostoru i vremenu. Dok se Specijalna teorija relativiteta pretežno bavi svetlošću, električnim i magnetnim fenomenima u prostoru i vremenu, Opšta terija relativnosti se bavi gravitacijom, crvenim pomakom svetlosti, savijanjem putanje svetlosti u blizini masivnih nebeskih tela. Za okriće fotoelektričnog efekta dobio je 1929. Nobelovu nagradu. |
1965. ARNO PENZIAS I ROBERT VILSON OTKRIĆE POZADINSKOG ZRAČENJA |
Džordž Gamov je 1948. proučavajući događaje posle Velikog praska došao do zaključka da je tadašnja šireća plazma bila ispunjena velikom količinom fotona, česticama svetlosti više od hiljadu puta manje enegije od fotona vidljive svetlosti. Gamov sa dvojicom svojih saradnika Ralfom Alpherom i Robertom Hermanom zaključuje da bi Svemir i danas trebalo da bude ispunjen ovim prafotonima i da bi se oni još uvek mogli detektovati kao kosmičko pozadinsko zračenje. Pozadinsko kosmičko zračenja su otkrili Arno Penzias i Robert Wilson. Oni su 1965. velikom antenom ispitivali slabi šum neodređenog pravca koji je dolazio odasvud i koji je ometao prijem sa satelita Echo 1 i Telstar. Snimak Svemira pomoću pozadinskih fotona je prva slika prasvemira, starog samo oko 300 000 godina od Velikog praska. |
1965. ČARLS KAO PIONIRSKI RAZVOJ OPTIČKIH VLAKANA |
Čarls Kuen Kao je otac optičkih komunikacija. Kao je 1965. pokazao da prečišćeni snopovi staklenih vlakana od silicijum dioksida mogu da nose ogromnu količinu informacija na velike udaljenosti uz minimalno slabljenje i da bi takva vlakna mogla da zamene bakarne žice za telekomunikacije. |
Re: 2015. - GODINA SVETLOSTI
FOTONIKA - NAUKA O SVETLOSTI
Ova nauka je nastala 1960. godine, kada je Teodor Maiman otkrio lasere. To je tehnologija stvaranja, kontrolisanja i otkrivanja svetlosnih talasa i fotona-čestica svetlosti. Ona potpomaže tehnologiju svakodnevnog života; veze smart telefona i laptopova preko Interneta, medicinske instrumente, tehnologiju osvetljenja. Svetlosni talasi i fotoni nam omogućuju da istražujemo svemir i mikrostrukturu materije. Fotonika će u 21. veku značiti ono što je u 20. veku značila elektronika.
Naučnici su proučavali svetlost stotinama godina. Isak Njutn je u 17. veku pokazao da je belo svetlo sastavljeno od različitih boja svetlosti. Početkom 20. veka Maks Plank i Albert Ajnštajn su izneli, za to vreme kontroverznu tvrdnju, da svetlost ima dvojaku prirodu, talasnu i korpuskularnu. Dualnost prirode svetlosti je kasnije eksperimentalno potvrđena. Boje duge su samo mali deo čitavog spektra svetlosnih talasa, nazvanog elektromagnetni spektar. Fotonika istražuje spektar svetlosti svih talasnih dužina, od gama zraka do radio talasa, uključujući X-zrake, UV i infracrvenu svetlost.
Mi ne možemo da vidimo ceo elektromagnetni spektar ali vidljivi i nevidljivi svetlosni talasi su deo naše svakodnevice. Fotonika je svuda; u potrošačkoj elektronici ( skener barkoda, DVD plejeri, daljinski upravljači, telekomunikacije (internet), medicini (operacije oka i operacije laserom, skeniranje), prerađivačkoj industriji (lasersko sečenje), odbrani i bezbednosti (infracrvene kamere, daljinska detekcija), zabavi (holografija, laserski pokazivači), itd...
Širom sveta naučnici, inženjeri i tehničari obavljaju naučna istraživanja iz oblasti fotonike. Nauka o svetlosti se predaje u školama i fakultetima. Fotonika otvara nepoznat svet dalekosežnih mogućnosti koje su ograničene samo nedostatkom mašte. Svetlost i fotonika su na putu da postanu ključne u tehnologijama budućnosti.
Širom sveta naučnici, inženjeri i tehničari obavljaju naučna istraživanja iz oblasti fotonike. Nauka o svetlosti se predaje u školama i fakultetima. Fotonika otvara nepoznat svet dalekosežnih mogućnosti koje su ograničene samo nedostatkom mašte. Svetlost i fotonika su na putu da postanu ključne u tehnologijama budućnosti.
Re: 2015. - GODINA SVETLOSTI
SVEMIRSKI TELESKOP ČANDRA I MEĐUNARODNA GODINA SVETLOSTI
Astronomija na mnogo načina koristi nauku o svetlosti. Izgradnjom teleskopa koji detektuju svetlost u svim svojim oblicima, od radio talasa na jednom kraju elektromagnetnog spektra do gama zraka na drugom, naučnici mogu bolje da razumeju procese u Univerzumu. NASINA svemirska rentgenska opservatorija Čandra istražuje svemir u području visokoenergetskih X-zraka koji nastaju na temperatirama od nekoliko miliona stepeni. Takve temperature se razvijaju u zvezdama i galaksijama. Detekcijom ovih zraka i upoređivanjem sa podacima dobijenim pomoću drugih vrsta svetlosti, naučnici mogu bolje da razumeju ova nebeska tela. Centar Čandre je, prepoznavši se u Međunarodnoj godini svetlosti predstavio nekoliko kompozitnih slika nastalih pomoću teleskopa koji primaju svetlost različitih talasnih dužina. Ove slike pokazuju više načina saopštavanja informacija o Univerzumu putem svetlosti.
NASINA “Chandra rendgenska opservatorija” istražuje svemir u X-zracima, visoko-energetskom obliku svjetlosti. Proučavajući podatke dobijene preko X-zraka i uspoređujući ih s posmatranjima u drugim vrstama svetlosti, naučnici moguda razviju bolje razumevanje objekata kao što su zvezde i galaksije koje stvaraju temperature od miliona stepeni i proizvode X-zrake.
Imajući na umu značaj IYL2015, u centru koji upravlja “Chandra” teleskopom, objavljen je niz slika koje kombiniraju podatke iz teleskopa na različitim valnim dužinama svjetlosti. Od daleke galaksije do relativno bliskog područja krhotina neke zvijezde koja je eksplodirala, ove fotografije demonstriraju bezbroj načina da komuniciramo sa informacijama o svemiru kroz svetlost.
NASINA “Chandra rendgenska opservatorija” istražuje svemir u X-zracima, visoko-energetskom obliku svjetlosti. Proučavajući podatke dobijene preko X-zraka i uspoređujući ih s posmatranjima u drugim vrstama svetlosti, naučnici moguda razviju bolje razumevanje objekata kao što su zvezde i galaksije koje stvaraju temperature od miliona stepeni i proizvode X-zrake.
Imajući na umu značaj IYL2015, u centru koji upravlja “Chandra” teleskopom, objavljen je niz slika koje kombiniraju podatke iz teleskopa na različitim valnim dužinama svjetlosti. Od daleke galaksije do relativno bliskog područja krhotina neke zvijezde koja je eksplodirala, ove fotografije demonstriraju bezbroj načina da komuniciramo sa informacijama o svemiru kroz svetlost.
Page 1 of 1
Permissions in this forum:
You cannot reply to topics in this forum